Ukrajinski "gosti" smanjili potrebu za domaćim sezoncima

Primijećeno je da šefovi recepcije rade paralelno u nekoliko hotela, a sve češće jedna osoba obavlja više različitih poslova Pomoćna radna snaga iz inozemstva, koju neki hotelijeri prijavljuju kao goste, i drastična štednja na radnoj snazi u hotelima smanjile su ovogodišnje potrebe za sezonskom radnom snagom. Unatoč tome, potražnja za sezoncima prvi put je veća od interesa.

Novi strani vlasnici hotela, poput Nikolaja Čumaka koji drži hotele Baška Voda, uvoze radnu snagu iz Ukrajine i prijavljuju ih kao goste, sezonci stanuju i hrane se u hotelu, a zapravo rade kao pomoćna radna snaga. Strani menadžeri koje strani vlasnici postavljaju na pozicije možda posjeduju stručnost i znanje, no nas Hrvate gledaju kao da smo stanovnici 'banana države', ponašaju se bahato prema radnicima i lokalnom stanovništvu, a ne prijavljuju čak ni svoje najbliže suradnike - tvrdi Eduard Andrić, v.d. predsjednika Sindikata turizma i ugostiteljstva.
Prvi put u posljednjih nekoliko godina potražnja za sezonskim radnicima nadmašila je interes nezaposlenih osoba za sezonski rad u turizmu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ove godine hotelijeri i ugostitelji tražili su oko 17 tisuća sezonaca, a nedostaje ih 500tinjak. Razlog tome turistički stručnjaci vide u sve većem broju uvozne radne snage koja se zadovoljava nižim pri-manjima, ali i drastičnoj štednji na radnoj snazi.

Bez nosača i u hotelu s pet zvjezdica

U Hrvatskoj kao i u inozemstvu sve je češća pojava "all inclusive" hotela u kojima se gost sam poslužuje i time poslodavac 'skida' 40 posto konobara s plaće, šefovi recepcije rade paralelno u nekoliko hotela i sve češće jedna osoba obavlja više različitih poslova. - Novi vlasnici čim prije žele povratiti uloženi novac i prvi su na udaru radnici, dok pritom usluga pati. Nekad su u hotelima radila djeca di-rektora, za svakoga je bilo posla, dok je danas nemoguće naći nosača prtljage i u hotelu sa pet zvjezdica - kaže državni tajnik za turizam Zdenko Mičić. Poslodavci se iz godine u godinu bune da preko posrednika teško nalaze kvalitetan radni kadar, posebice dobre kuhare, konobare, čistačice i sobarice, no svejedno ih zapošljavaju jer nemaju izbora. Lokalno stanovništvo pak ne želi više biti izrabljivano, većina kuhinja u hrvatskim restoranima preko ljeta nema klimatizacijske uređaje, a od sezonaca se u kuhinji očekuje da rade 15 sati.

- Promatrano prema strukturi zanimanja, najveća potreba u ovoj sezoni iskazana je za sobaricama, konobarima, pomoćnim kuharima, KV kuharima i čistačicama.
Poslodavci koji zapošljavaju sezonce na pomoćnim poslovima ne uvjetuju stručnu spremu ni dob. Najveći broj osoba koje se zapošljavaju u sezoni su mlađe osobe srednje stručne spreme do 35 godina, što ne isključuje i zapošljavanje nezaposlenih osoba srednje dobi s visokom stručnom spremom koje su dulje u evidenciji Zavoda. Svi sezonski radnici koji odlaze na rad u sezoni uglavnom imaju osiguran smještaj (obično zajednički) kod poslodavca - govore u HZZ-u.

Sobarice moraju znati dva jezika

Dolaskom stranih vlasnika i menadžera povisili su se i kriteriji, pa tako sobarice i čistačice već moraju pasivno poznavati dva svjetska jezika, dok se od kuhara često traži i 60 mjeseci iskustva, kao i speci-jalna znanja "a la carte".
Animatori se uglavnom uvoze iz inozemstva; najčešće su to osobe iz Rumunjske, Bugarske i zemalja bivšeg SSSR-a koje se mogu zadovoljiti niskim plaćama. U Hrvatskoj postoji mnogo kvalificiranih mladih osoba koje su završile Kineziološki fakultet i trenutačno su bez zaposlenja, a mogli bi vrlo kvalitetno obavljati taj posao.

- Sve to ugrožava našu borbu da povisimo cijenu rada u turizmu, koja je s obzirom na prosječne plaće i dalje vrlo niska. U hotelima postoje kolektivni ugovori prema kojima je poslodavac dužan zadovoljiti uvjete sezonaca, kao i radnika na neodređeno vrijeme, no njihova prava se redovito krše. Sezonci tako nezadovoljni odlaze kući i više se ne vraćaju. Organizirali smo nekoliko seminara u suradnji s Ministarstvom turizma i web portala Moj posao i Posao.hr, na kojima sam redovito isticao da, budu li i dalje tražili način da izigraju sezonce, poslodavci nikada neće dobiti kvalitetu, a niti očekivanu zaradu. Na prvome mjestu se oduvijek nalazio odnos prema gostu, a nezadovoljni radnik ne može ispuniti takav uvjet - smatra Eduard Andrić.

Među najtraženijim sezoncima su kuhari, no prilikom njihova zapošljavanja postoji nelojalna konkurencija. Njihovi prihodi su, naime, najčešće prijavljivani na tri do četiri tisuće kuna, a 'na ruke' dobivaju od osam do dvanaest tisuća. To je u svakom slučaju loša konkurencija poslodavcima koji pošteno prijavljuju radnike. Sve veću opasnost našim sezoncima predstavlja i uvezena radna snaga iz istočnih zemalja, koja se u Hrvatskoj zadovoljava mnogo manjim primanjima. Prošle godine je u turističkom sektoru uvezeno oko 420 radnika koji su radili kao kuhari, animatori i pomoćna radna snaga u kuhinji.

- Smatramo da nema potrebe za uvozom radne snage kad postoje osobe koje traže zaposlenje putem HZZ-a. Uz malu obuku i edukaciju u Hrvatskoj bi mogli raditi vrlo kvalitetni sezonski radnici, no stranim menadžerima je lakše uvesti radnu snagu nego educirati Hrvate. Postoje izuzeci kao što je turistička grupa Valamar, koja puno ulaže u edukaciju svojih kadrova, a jedan od reprezentativnih hotela koji imaju korektan odnos sa sezoncima je Babin Kuk u Dubrovniku - ističe Andrić. Ove je sezone u turističkim tvrtkama kojima upravlja Valamar zaposleno oko 2700 radnika, a kako bi gostu osigurali najbolju moguću uslugu, sezonski i stalni radnici prolaze različite oblike stručnog usavršavanja i edukacije tijekom godine.

- Intenzivno razdoblje obuke traje od veljače do svibnja, pri čemu se posebna pažnja posvećuje edukaciji višeg i srednjeg menadžmenta u području komunikacijskih i prodajnih vještina i rukovođenja, koji svoja znanja potom prenose na sve radnike u društvima - kaže Gordana Fabris, direktorica Sektora ljudskih resursa u Valamaru.

Edukacija stalnih i sezonskih radnika

Ove godine u pripremi i realizaciji brojnih stručnih edukacija Valamar je poseban naglasak stavio na zaposlenike hotelskih operacija u restoranu, kuhinji i na recepciji, koji su po prilagođenim programima pohađali tečajeve stranih jezika, tečajeve za aranžiranje i ukrašavanje jela i interijera, obuku s područja kulinarstva, implementacije HACCP-a, informatičke tečajeve te različite stručne seminare u organizaciji Hrvatske udruge hotelijera.

- Vrlo je važno educirati stalne, ali i sezonske radnike. Ponekad nam sezonski radnici dolaze i iz drugih krajeva Hrvatske, tako da je usklađivanje njihovog znanja i iskustva s našim prijeko potrebno. Sezonske radnike nastojimo što više uključivati u edukativne procese, a i oni se vrlo rado odazivaju - kaže Sonja Ogresta, voditeljica ljudskih resursa u porečkoj Rivieri holding.

Najveća dubrovačka hotelska kuća Dubrovnik-Babin kuk počela je s realizacijom projekta stipendiranja učenika dubrovačke Turističke i ugostiteljske škole, a ove godine Dubrovnik-Babin kuk stipendira 17 učenika (10 kuhara, šest konobara i jednog hotelsko-turističkog komercijalista), koji su započeli praktičnu nastavu u ožujku ove godine.

Prema ugovoru o stipendiranju, učenici su obvezni tijekom školovanja obavljati praktičnu nastavu u Dubrovnik-Babinom kuku, s kojim po završetku školovanja potpisuju ugovor o radu. Godišnje se u svim odjelima hotelskih operacija u Babinom Kuku (recepcija, domaćinstvo, restoran, kuhinja, održavanje) zapošljava oko dvije stotine sezonaca, od kojih se više od osamdeset posto svake godine vraća u kompaniju, a radnici se najčešće traže putem Zavoda za zapošljavanje iz Dubrovnika.

- Domaći vlasnici i menadžeri daleko su bolji i manje su spremni na taj način izigrati zakone. Svjesni su i akcije Borba protiv rada na crno i znaju da bi im takav način poslovanja donio loš ugled i slabije poslovanje - smatra Andrić te ističe i velik problem stranih jezika na kojima su hrvatski radnici primorani raditi:
- To se najbolje prije nekog vremena moglo primijetiti u hotelu Borik, koji pripada Falkensteiner grupi gdje su strani menadžeri komunikaciju sa svojim podređenima sveli na svoj ili na engleski jezik. U borbi protiv takvog ophođenja s radnicima dobili smo podršku ministra turizma Božidara Kalmete i Sabora, koji su se složili da je naš službeni jezik hrvatski i da ga strani menadžeri, ako ga ne znaju, trebaju naučiti ili platiti prevoditelja. No, i dalje se takve situacije u hotelima događaju. Slično je bilo i s hotelima Sunčanog Hvara, no s predsjednikom Uprave Draganom Lazukićem riješili smo te probleme.

Najviše sezonaca traže turističke tvrtke Sunčani Hvar, Regent Hotel iz Zagreba, Grand Hotel Lav u Splitu te agencije adriatica.net i Generalturist.

Lokalno stanovništvo više ne želi raditi

U hotelima pod stranim vlasnicima sve su češće i jelovnici pisani na stranim jezicima, a nije rijetkost da su hrvatska autohtona jela poput dalmatinske pašticade iz njih izbačena i zamijenjena nacionalnim jelima zemalja iz kojih dolaze i priželjkuju strani gosti. Na stranim jezicima raspisuju se i natječaji za posao i pišu obavijesti na zidnim panoima hotela.

- Tražili smo u tom pitanju pomoć Vlade, no menadžer na sve to ima pravo, on ima svoj biznis pri-javljen na Trgovačkom sudu i u tom smislu može raditi što hoće. No, valja zamisliti da na isti način hrvatski menadžer radi u Njemačkoj i sve podredi hrvatskom jeziku i njegovoj baštini. U roku od 24 sata više ne bi bio na istoj poziciji - ističe Andrić, dodajući da trenutačno u Hrvatskoj ne postoje sankcije koje bi strane menadžere dovele u poziciju da poštuju naš jezik i kulturu.
Uskoro bi se unutar Sindikata trebala otvoriti i telefonska linija putem koje bi se poslodavci mogli in-formirati o sezonskim i stalnim radnicima, a sljedeće godine će radnici imali priliku saznati sve o poslodavcu. - Trenutačno razgovaramo s poslodavcima koji su spremni sezoncima ponuditi korektne Ugovore na određeno vrijeme, a zauzvrat im pomažemo u pronalaženju stručnih kadrova. No oni također moraju znati da će u te kadrove i dalje trebati ulagati - zaključuje Andrić.
Jednako razmišlja i Zdenko Mičić, koji se ne slaže s tim da u Hrvatskoj nema kvalitetnih radnih kadrova u turizmu:
- Često se traže polovična rješenja, pa se na pozicije šefa sala i kuhinja dovode stranci koji su plaćeni deset do petnaest puta više od Hrvata. S druge strane, turistički sektor je najlošije plaćen pa na nekim mjestima novi naraštaji lokalnog stanovništva više ne žele raditi i ta se mjesta također otvaraju za strance. Hrvatskoj će se desiti isto što se događa i u hotelima u inozemstvu. Poslove poput sobarica i spremačica obavljat će imigranti, kao što su u bivšoj Jugoslaviji te poslove obavljali radnici iz BiH i Kosova - smatra Mičić.
Državni tajnik je najavio da će uskoro u suradnji sa Sindikatom turizma i ugostiteljstva izraditi Studiju o standardu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva koja bi trebala pokazati koliko radnici mogu efikasno raditi u postojećim uvjetima, a u okviru pristojnog radnog vremena. Upravo je radno vrijeme jedan od glavnih razloga zbog kojih sezonci bježe sa sezonskih poslova, a rijetko koji se vraćaju.
Za sada, naime, u ugostiteljskim školama uopće nema zainteresiranih za sezonski rad, škole su loše opremljene i mala je mogućnost pohađanja kvalitetne praktične nastave.

Sindikat turizma je s bivšom ministricom turizma Pave Župan-Rusković dogovarao da se u sklopu Zakona o radu uvedu i Ugovori o stalnim sezonskim poslovima kakvi se potpisuju u Španjolskoj, no od te realizacije za sada nema ništa. Prema tim ugovorima poslodavac šest mjeseci plaća radnika, obvezuje se da će ga iduće godine zaposliti i dok je radnik kod kuće plaća mu mirovinsko osiguranje.

Zapošljavanje putem interneta

Web portal Posao.hr je u sklopu akcije 'Zapošljavanje u turizmu' ponudio besplatno pretraživanje baze životopisa u djelatnosti turizam i ugostiteljstvo kako bi posloprimci koji žele raditi u turizmu bili još dostupniji poslodavcima, kao i popuste na oglašavanje radnih mjesta. Tijekom trajanja akcije oglašena su 392 slobodna radna mjesta i zaposleno je 350 osoba. Poslodavci traže zaposlenike iz cijele Hrvatske, pa se posao tijekom turističke sezone može vrlo lako pronaći.
Mnogi posloprimci zainteresirani su za sezonske poslove u turizmu zato što smatraju da im je to jedina prilika za rad ili zato što će uspjeti spojiti rad i odlazak na more. Broj životopisa odnosno osoba zainteresiranih za rad u turizmu iznosi 7331, što čini 28% od ukupnog broja životopisa na internetskom portalu www.posao.hr. Poslodavci najčešće traže zaposlenike putem interneta, lokalnih ureda HZZ-a, putem poznanstava, a najveće šanse imaju sezonci koji su prijašnjih godina radili u njihovim objektima.

Velik broj zaposlenika okrenuo se internetu jer takav način potrage za zaposlenicima garantira brzinu i jednostavnost te poslodavac automatski dobiva zaposlenika koji je informatički pismen i zna barem jedan strani jezik, što je za neka zanimanja u turizmu i više nego potrebno. Često poslodavci zapošljavaju i lokalno stanovništvo, jer su upravo ti zaposlenici najjeftiniji budući da nema troškova smještaja, hrane i prijevoza.

• Naslovnica |
• Povratak |
• Vrh stranice