Dugo smo se godina žalili, a ne trebamo prestati ni ove, da nam turisti slabo troše u mjestu boravka, te da moramo promijeniti vrstu vanpansionske ponude i kvalitetu usluge. Eto, dogodilo se da se ove godine potrošnja povećala upravo u mjestu boravka u odnosu na troškove putovanja i smještaja. No istovremeno, turisti koriste kraći godišnji odmor, ali ga raspoređuju tijekom godine te spajanjem blagdana ili vikenda, dobivaju zapravo u totalu više dana odmora i raznovrsniju razonodu. Primjerice, dok su 1989. godine turisti u Hrvatskoj boravili prosječno sedam dana, prošle godine taj je broj pao na pet. Slijedeća karakteristika evidentirana u turističkim kretanjima je da raste trend starijih turista, što je dobro jer oni nisu vezani za sezonske dolaske na godišnje odmore, a više troše i veće su platežne moći.To su glavne karakteristike ovogodišnjih turističkih trendova na koje bi Hrvatska morala odgovorili prilagođavanjem svoje ponude i organizacije putovanja upravo tome. No ostaju stare boljke kojih se Hrvatska mora riješiti: oslanjanje na neupitne prirodne ljepote kojima bi željela kompenzirati sve što u drugim turističkim zemljama turistima uzima novac, odnosno stvara im ugodu zbog koje se vraćaju na ista odredišta. U Hrvatskoj se vraćaju zbog predivnih ambijenata u koje je čovjek malo uložio, a previše dobio.
Navike turista se također mijenjaju i sve je veća potražnja za kulturnim putovanjima, sportskim aktivnostima i aktivnim odmorom umjesto pasivnog. Stalno isticanje da hrvatski turizam ima šanse da postane cjelogodišnji u velikom broju destinacija, ima podlogu u spomenutim navikama turista, koje bi vanpansionska ponuda raznolikog tipa, a sukladna njihovim željama, mogla zadržati ili dovesti u Hrvatsku van turističke sezone. No manjak te ponude, fokusira ih na dolazak koji je vezan uz sunce i more, dakle u vrijeme turističke špice, kada se gubi čar mogućnosti uživanja u mnogim blagodatima koje se pružaju u vremenima kada je blagost mediteranske klime i ljepota ugođaja malih, ali živopisnih mjesta doista čarobna.
Hrvatska ima sve predispozicije da zadovolji i najzahtjevnije turiste, te odgovori na nove trendove na tržištu, ali joj je potreban jasan plan i dinamika implementacije u turističku stvarnost. U tom slučaju, iskorištenost hrvatskih kapaciteta bi se, prema predviđanjima iz master plana, povećala sa sadašnjih 55% na mogućih 60-65% , a lojalnost gostiju koji redovito posjećuju Hrvatsku bi porasla sa sadašnjih 40-tak% na mogućih 60-70%, a prosječna potrošnja mogla bi doseći 90 eura na dan. Na nama je dakle da turizam kakav imamo prilagodimo turizmu kakvog želimo!

• Naslovnica |
• Povratak |
• Vrh stranice