Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, o aktualnom stanju u
hrvatskom i zadarskom turizma za Zadarski regional
izjavljuje:
TZ moraju biti aktivni kreatori turističkog proizvoda, a
ne nijemi brojači turističkih noćenja
Zdenka Mičića, novoizabranog državnog tajnika za turizam, gotovo da i ne treba predstavljati. Iza njega je dugogodišnje iskustvo u turizmu, od direktora marketinga u najpoznatijim zadarskim turističkim kućama - Boriku i Turisthotelu - do zamjenika bivše ministrice turizma Pave Župan Rusković, kojom prilikom se istakao u radu brojnih vladinih komisija i odbora vezanih za turizam. Promjenom vlasti dobiva povjerenje Božidara Kalmete, ministra mora, prometa, razvitka i turizma, nastavljajući tako kontinuitet rada ugaslog Ministarstva turizma.
Imenovanjem državnim tajnikom nastavljate dvogodišnji rad u Ministarstvu turizma. Koliko će Vaše dosadašnje iskustvo utjecati na daljnji rad i angažiranost u turizmu?
Dosadašnje iskustvo u bivšem Ministarstvu turizma bitno će mi olakšati situaciju zato što se radi o kontinuitetu rada i programa koje smo već odrađivali i pripremali u prošlom sazivu Vlade. U daljnjem radu nastojat ću da Ministarstvo usmjeri svoje aktivnosti više prema domaćoj problematici, a to znači da ćemo veliki dio promotivnih aktivnosti prepustiti Hrvatskoj turističkoj zajednici, dok će se Ministarstvo uključivati tamo gdje bude nužno, vodeći računa da sve njegove službe, uprave i kadrovi, budu prvenstveno servis građana, koji se bave gospodarstvom u sferi turizma.
Mnogi smatraju da je sadašnje Ministarstvo, kojemu pripada i turizam, preglomazno i bez obzira obzira na međusobnu povezanost djelatnosti koje obuhvaća. Možete li to komentirati.
Ministarstvo, odnosno resor turizma nije preglomazno, jedno je od najmanjih i zapošljava oko 60-tak djelatnika. Uskoro ćemo napraviti reorganizaciju uprava tako da će od jedne velike uprave koja je radila poslove upravno-normativnog karaktera (zakonsku regulativu i sustav nadzora HTZ-a) i bila spojena s razvojem i razvojnim projektima nastati dvije kako bi bili što efikasniji u razvojnom segmentu.
Staro ministarstvo pokrenulo je određene projekte kojima se s jedne strane nastojala obogatiti hrvatska turistička ponuda, a s druge povećati ukupni smještajni kapaciteti, koji predstavljaju najozbiljniji problem hrvatskog turizma. Da li ćete nastaviti provedbu tih programa?
Svi programi koji su do sada bili u procesu realizacije, a i neki novi uz određene promjene, izmjene i dopune će se nastaviti. Već ovaj tjedan imamo razgovore s Ministarstvom gospodarstva, gdje je sada resor malog i srednjeg poduzetnišva, oko programa kojima potičemo razvoj turizma u sferi nautike i malih obiteljskih hotela, a isto tako nastavit ćemo naš program «Poticaj za uspjeh» uz određene korekcije uvjeta dobivanja kredita, kamata i ugovora s bankama, kako bi se zainteresirani pojedinci investicijom mogli što bolje pripremiti za narednu sezonu. Ostali programi koji su doživjeli potvrdu već na prošlom sazivu Vlade, kao što je program golfa, prezentirat ćemo novoj Vladi i mislim da ćemo na tom planu dobiti podršku, pogotovo što je u planu osnivanje posebne tvrtke koja bi se bavila svim poslovima administrativne prirode i osiguranja uvjeta za ulazak investitora.
Imate li u planu pokrenuti nove projekte po uzoru na druge turističke zemlje Europe i Mediterana, a shodno prirodnim potencijalima koje Hrvatska posjeduje?
Prve projekte u sferi zaštite prostora od devastacije i neprimjerene izgradnje objekata, prvenstveno u priobalnom dijelu koji nisu u funkciji turizma, već imamo spremne, te ćemo zajedno s ostalim resorima, ponajprije resorom razvoja, mora, Ministarstvom prostornog uređenja i zaštite okoliša započeti izradu prostornog Master plana razvoja hrvatskog turizma. Time ćemo definirati turističke zone i zaštititi prostor, te postaviti određene kriterije kad je u pitanju daljnja izgradnja turističkih kapaciteta i općenito objekata koji su u sferama turističkog prostora. Kao jedan od prioritenih ciljeva u ovoj godini spominjali ste privatizaciju. Da li se na tom planu očekuju kakve promjene s obzirom da se najavljuje donošenje novog Zakona o privatizaciji.
Privatizacija predstavlja jedan od najvažnijih procesa u hrvatskom hotelijerstvu, a kako bivši saziv Vlade nije dovoljno uvažavao mišljenje struke to dosadašnje Ministarstvo turizma nije ni moglo bitnije utjecati na određene odluke, kada je taj proces u pitanju.
Trenutno imamo dobar uvid u stanje svih hotelskih kuća, među njima i 35 poduzeća koji se nalaze u većinskom vlasništvu države sa 150-200 objekata, što predstavlja veliki kapacitet. Te su tvrtke još uvijek u prilično velikim problemima: one su doduše izašle iz gubitaka kada je u pitanju poslovanje protekle godine, međutim i dalje ih tište problemi protestiranih državnih jamstava, bankovnih kamata, nemogućnost ulaska u fazu razvoja, investicija, povećanja kvalitete, produženja sezone i sl. Stoga nam je vrlo bitno tko će postati vlasnik tih objekata, jer je u pitanju budućnost i strateški interes razvoja hrvatskog turizma.
Koliko privatizacija može utjecati na povećanje kvalitete smještajne ponude s obzirom da je u Hrvatskoj neprivatizirano najviše hotela s dvije i tri zvjezdice, koji se na tržištu najmanje traže?
Trenutno ne možemo biti zadovoljni s rezultatima određenih privatizacijskih procesa koji su se dogodili upravo iz razloga nedostatka investicija, a isto tako i nedostatka planova razvoja u nekim hotelskim kućama. Njena negativna strana je i otpuštanje djelatnika, što nije bio cilj privatizacije, već ulazak u investicijski ciklus, otvaranje novih radnih mjesta, podizanje kvalitete, produženje sezone, veća korist za lokalnu i društvenu zajednicu općenito, zbog čega u cijelu tu priču oko privatizacije ubuduće trebamo ući dosta opreznije. Možda se u nekim situacijama, zavisno o tome kakav će biti Prijedlog zakona o privatizaciji i strategija nove Vlade, može ići u vlastiti razvojni ciklus, pogotovo u tvrtkama u kojima postoje kvalitetni ljudski i kadrovski potencijali, a to znači ne ići u privatizaciju pod svaku cjenu, već treba pričekati kvalitetne investitore, odnosno strateške partnere, koji će dalje razvijati naš turistički proizvod.
Sadašnja vlast najavljuje smanjenje stope PDV. Za kakvu se stopu PDV zalaže Ministarstvo turizma?
Smanjenje stope PDV je pitanje koje je dosta komplicirano i kompleksno, jer je zavisno o projekciji državnog proračuna i razmišljanjima resornih ljudi u Ministarstvu financija i odgovornog ministra. Mi do sada nismo imali prilike raspravljali sa novim sazivom Vlade o našim zahtjevima u svezi PDV, međutim izračune i pripremne materijale već imamo, a te projekcije govore da bi hrvatski turizam išao u daljnju fazu razvoja i da bi bio konkurentan u sve jačoj tržišnoj utakmici na poziciji cjena i investicija bitno je kolika će biti stopa PDV za hotelijerstvo, odnosno smještajne usluge. U Hrvatskoj je struktura smještajnih kapaciteta vrlo nepovoljna, iako su Pravilnik o kategorizaciji i investicijski ciklus, koji se dogodio, donekle popravili sliku stanja. Neki su hoteli dobili zvjezdicu više: oni s dvije dobili su tri, s tri četiri, a nekoliko njih i pet zvjezdica, što je nedostatno u odnosu na konkurenciju, pa smo stoga u Strategiji turizma do 2010. predvidjeli da imamo preko 50% smještajnih kapaciteta u hotelima sa četiri i pet zvjezdica. U tom pogledu privatizacija je izuzetno važna: ona mora garantirati ulaganja i podizanje kategorije hotela i smještajnih jedinica, a s tim u svezi bi i PDV, prema našim izračunima, za hotelski smještaj, odnosno smještajne usluge trebao biti od 6-8%, za hranu i agencijske usluge u polupansionu 12-14%, a za piće u ugostiteljstvu 20% ili 22%. U slučaju da se ne prihvate takvi prijedlozi mišljenja smo da mora ostati nulta stopa za inozemne organizirane dolaske, iako se time nedovoljno afirmira domaći turizam, te se zapostavljaju određeni multiplikativni efekti, posebice kad je u pitanju agencijsko poslovanje, privatni smještaj, kampovi i individualni dolasci.
Prema informacijama s inozemnih tržišta hrvatski turizma dobro stoji u odnosu na svoju konkurenciju. Kakva bi, prema Vašem mišljenju, mogla biti sezona 2004.?
U protekle dvije godine Hrvatska se kao destinacija u potpunosti afirmirala zahvaljujući dobrim promidžbeno-promotivnim akcijama i prezentacijama na inozemnim tržištima. Na tom planu zasigurno treba apostrofirati rad bivše ministrice turizma Pave Župan Rusković, direktora ureda HTZ-a Nike Bulića i svih struktura od direktora ureda HTZ-a u inozemstvu do stranih novinara, koji su Hrvatsku promovirali ne samo u turističkom, nego i političkom smislu na putu prema EU. Danas Hrvatska predstavlja sigurnu, stabilnu, kvalitetnu i ekološki očuvanu destinaciju, kakvu Europa treba, za razliku od ostalog dijela, nama konkurentnih zemalja, koji se u tome s Hrvatskom ne može nositi. Što se tiče ovogodišnje sezone ona bi trebala biti bolja od prethodne, zavisno o tome koliko će novih kapaciteta biti pušteno u promet i da li će hoteli biti spremni. Zahvaljujući podacima koje imamo o novim ugovorima, posebice kad su u pitanju avio promet i zračni mostovi, novim programima u kojima je puno više kapaciteta ponuđeno tržištu, dodatnim investicijama o preko 300 milijuna eura, novim djelovima auto-cesta (200 km auto ceste) očekujemo sezonu, koja će nadmašiti prethodnu za 3-5% kad je u pitanju broj dolazaka. I financijski bi efekti trebali biti veći, u odnosu na prošlu sezonu, kada smo prema podacima HNB za prvih devet mjeseci ostvarili 5,7 milijardi USD. Uzmemo li u obzir devalvaciju dolara od 20% ispada da smo uprihodovali 50% više za devet mjeseci u odnosu na prethodnu godinu, a ako tomu dodamo 7%-tno povećanje fizičkog prometa prethodnom smo sezonom razuvjerili i najveće skeptike hrvatskog turizma. Pogođenom strategijom cijena u hotelima, marinama, kampovima i privatnom smještaju dobili smo novu kvalitetu, prilagođenu visokozahtjevnom gostu, zbog čega treba ne samo odati priznanje stručnim ljudima i vodećim managerima u hrvatskom hotelijerstvu, nego ih i preporučiti novim, potencijalnim vlasnicima kao čelne ljude tvrtke, budući da znaju stručno i kvalitetno prodavati hrvatski turistički proizvod. Ako tomu dodamo bolju popunjenost kapaciteta, dužu sezonu, promjenu strukture gostiju s akcentom na goste veće platežne moći, kao što su nizozemci, britanci, skandinavci, onda je hrvatski turizam na najboljem putu da se trajno afirmira i pozicionira na međunarodnom tržištu i da uskoro premaši svoje najbolje prijeratne rezultate.
U zadnjih nekoliko dana digla se bura oko neregulanog izbora pojedinih članova Vijeća HTZ-a, koje je konstituirano dan prije formiranja nove Vlade? Možete li komentirati postupke čelnih ljudi HTZ-a?
Medijsku buku oko formiranja Vijeća HTZ-a već je komentirao ministar Kalmeta koji je najavio da će na osnovu pritužbi ljudi iz Splitsko-dalmatinske županije provesti nadzor, prema poslovniku u pravilniku HTZ-a, iako smatram da se tu radi isključivo o lokalnim nesporazumima i problemima. Stoga u svezi navedenog slučaja ne bi trebalo dalje polemizirati, jer će navedene mjere vrlo brzo pokazati da li je izbor bio ispravan ili ne. No, usprkos tome trebamo znati da u Vijeću HTZ-a trebaju biti ljudi, koji moraju zastupati regionalnu podjelu Hrvatske, bilo njen kontinentalni dio, Istru, Kvarner ili Dalmaciju, ali isto tako i razne strukovne grupacije, kao što su marine, hoteli, kampovi, privatni smještaj, što traži široku razinu znanja i stručnosti. Osobno u uredu resora turizma mislim oformiti jedno stručno, savjetodavno vijeće, koje ne bi bilo delegirano iz baze, već sastavljeno od ljudi s velikim znanjem i iskustvom, koji imaju rezultate iza sebe, a koji će raspravljati o problematici vezanoj za turizam: razvoju, investicijama, privatizaciji itd.
Jedna od Vaših nedavnih izjava vezana je za sređivanje stanja u Ministarstvu turizma, ali i njemu podređenim ustanovama i institucijama. Da li to znači da ćete se zalagati za nadzor svugdje gdje ustanovite da postoje određene nepravilnosti u radu.
U resoru turizma ne postoje nikakvi kadrovski problemi, budući da su zaposlenici ljudi od znanja i struke, dok ćemo u daljnjoj fazi razvoja tražiti određena kadrovska osvježenja. Međutim, svjesni smo da je kvalitetan kadar teško naći, a još teže odvojiti sredstva za njihovu stimulaciju i motivaciju, zbog čega ćemo kroz sustav HTZ, suradnju s uredima državne uprave za gospodarstvo, odnosno turizam, lokalnim turističkim zajednicama mjesta, gradova, županija i područja nastojati popraviti komunikaciju i koordinaciju između Ministarstva, glavnog ureda HTZ-a i «terena», vodeći računa i o nadzoru. Isti nam u zadnje vrijeme pokazuju velike nepravilnosti, što je posljedica neznanja i nestručnosti određenih ljudi i njihove neodgovornosti u pogledu ispunjenja zadataka iz programa rada. Mišljenja sam da TZ ne bi trebale biti samo brojači noćenja i nijemi promatrači događanja na terenu, nego bi se trebale aktivno uključiti u koordiniranje javnog i privatnog sektora, u donošenje određenih programa i ideja, edukaciju ljudi itd. Najmanje je njihov posao putovati po sajmovima, trošiti dnevnice i tobože prodavati kapacitete. Poznato je da se na sajmovima prodaje samo 3-5% kapaciteta, promocija se vrši na nacionalnoj razini, pa nema potrebe da direktori lokalnih zajednica putuju svjetom i troše novac, dok im se za to vrijeme u samom mjestu ništa ne događa. Zbog toga se prvi gosti dočekuju s neuređenim plažama, šetnicama i trgovima, pogaženim cvjetnim površinama, razbijenim klupama i kantama za smeće, što stvara loš image mjesta i potiče nezadovoljstvo gosta, a za što su najviše odgovorne TZ.
Zadar još nema direktora TZ. Koji je po vama razlog neimenovanja prvog čovjeka zadarskog turizma.
Izbor novog direktora TZ grada predstavlja dosta kompleksan problem, jer uz mnoge druge kvalifikacije treba prvenstveno zadovoljiti kriterije struke. Iako se na natječaj javilo desetak kandidata, smatram da među njima postoji osoba koja ima znanja, iskustva, posjeduje sposobnost i kulturu komuniciranja, široki krug poslovnih veza i poznanstava, što je neophodno za obavljanje funkcije direktora. Zadar očekuje novi turistički uzlet: planiraju se nove investicije na planu zdravstvenog turizma, malih obiteljskih hotela i aparthotela, pa se od direktora TZ očekuje da se aktivno uključi u te projekte, ali i da ih promovira, zajedno sa svim ostalim pogodnostima koje Zadar ima kao turistička destinacija.
Među kandidatima pojavljuju se oni koje simpatizira politika, ali i oni koje protežira struka. Smatrate li da bi politika trebala imati znatnijeg utjecaja na struku?
Politika definitivno ne bi trebala imati utjecaja na izbor direktora TZ grada, ponajprije što i sadašnji zakon isključuje utjecaj politike kako na izbor Vijeća tako i direktora, što je dobro, jer je politici dozvoljeno da određuje Predsjednika TZ. Direktor bi ponajprije trebao biti stručna osoba, managerskih sposobnosti, koji je u stanju uspostaviti komunikaciju i koordinaciju između javnog i privatnog sektora, te podići razinu kvalitete turističkog proizvoda destinacije.
Zadarska je regija prošle godine bila među najposjećenijim turističkim regijama u Hrvatskoj. Koje su po Vama komparativne prednosti zadarskog turizma u odnosu na turizam ostalih regija u Hrvatskoj?
Zadarska će regija i dalje imati velike skokove u broju posjeta gostiju i u podizanju kvalite proizvoda, zbog niza komparativnih prednosti koje posjeduje u odnosu na svoju konkurenciju. Zadar je apostrofiran kao grad kulturne i turističke tradicije, ali i kao grad koji je zadržao svoju kadrovsku prepoznatljivost, što je pozitivno za daljnji razvoj turizma. Ako tomu dodamo snažan utjecaj gospodarstva, kvalitetnu razinu gradske i županijske političke vlasti onda je jasno zbog čega su čelni ljudi politike dobili visoko mjesto u resornom ministarstvu, ali i mnogim drugim resorima na nivou države. Prvenstveno tu mislim na ministra Kalmetu, kojemu trebamo zahvaliti na kvalitetnom vođenju politike grada i stvaranju imagea Zadra, kako na domaćem tako i inozemnom planu, a tomu će, nadam se, pripomoći i ostali zadarski kadrovi koji se nalaze na raznim državnim funkcijama u Zagrebu. Kad je turizam u pitanju potrebno je izraditi Master plan zadarskog turizma koji bi obuhvatio sve preduvjete za njegov daljnji razvoj, od otoka, Velebita i Paklenice, do Zrmanje, Vranskog jezera i spomeničke baštine grada, čemu maksimalno mogu pomoći kvalitetne hotelske kuće i daljnji tijek investicijskih ulaganja, što bi Zadar moglo pretvoriti u jednu novu i sasvim drugačiju turističku destinaciju.
Sveukupnom povećanju prometa u znatnoj su mjeri doprinijeli i zaposleni radnici u sektoru ugostiteljstva i turizma. Kako komentirate nedavno otpuštanje radnika u Boriku i Punta Skali.
Otpuštanje radnika iz dviju renomiranih zadarskih hotelskih kuća nije radosna vijest, ne samo za one koji tamo rade, nego ni za svakog građanina Zadra, koji radi u turizmu. Smatram da vlasnici ne bi trebali gledati na djelatnike kao brojke i trošak, jer je jako teško naći kvalitetnog kuhara, konobara ili recepcionera, pa otpuštanje bez prethodne analize ne vodi dobru. Stoga je na Sindikatu da zaštiti prava radnika, kroz Kolektivne ugovore i Zakon o radu., što će Sindikat, nadam se i učiniti, poznavajući njegovo čelništvo i bespoštednu borbu za svakog radnika i svako radno mjesto. Sadašnji vlasnici, nažalost, nemaju dovoljno socijalne osjetljivosti, pa višak radnika nastoje svesti na podnošljivu mjeru prema standardima na zapadu, a to znači zapošljavati kad je potrebno, a ne stihijski i na neodređeno vrijeme. Stoga apeliram na mlađu radnu snagu, koja završava školovanje da bude strpljiva, jer će teško dolaziti do stalnog radnog mjesta dok u potpunosti ne profunkcionira tržište rada, a onima koji posjeduju određene nekretnine savjetujem da preispitaju vlastite poduzetničke sposobnosti i okrenu se biznisu, čime će osigurati vlastito radno mjesto i egzistenciju. S druge me strane posebno smeta dovođenje stranog managementa u domaće hotelske kuće, jer hrvatski turistički stručnjaci imaju dovoljno stručnog potencijala da mogu odgovoriti svim izazovima i prilagoditi se novim kriterijima poslovanja, čime mogu u potpunosti zadovoljiti svoje vlasnike i poslodavce.
Iako smo na sva zvona proklamirali akciju "Čovjek - ključ uspjeha u turizmu" ona je doživjela svoj krah na zadarskom području. Reduciranjem radne snage u Boriku i Punta Skali dobit ćemo nezadovoljnog radnika i još nezadovoljnijeg gosta, što je u suprotnosti s ciljevima akcije. Možete li to komentirati?
Čovjek je definitivno ključ uspjeha, jer sektori turizma i ugostiteljstva traže ljudski faktor, kao bitan segment proizvodnog procesa, pa stoga nikakav stroj ne može zamjeniti radnika koji radi kao konobar ili recepcioner u hotelu, kampu ili turističkom naselju. Stoga smo spremni pregovarati s Ministarstvom prosvjete i športa vezano za edukaciju kadrova u turizmu, jer smatramo da je u postojećem sustavu školovanja premalo praktične nastave, a previše teoretiziranja, što zahtjeva otvaranje posebnih hotelskih objekata koji bi bili isključivo u funkciji školovanja mladih kadrova. Tamo gdje imamo nemotiviranog i nestimuliranog radnika nemamo ni adekvatnu kvalitetu usluga, pa apeliram na poslodavce da svojim odnosom prema radniku, redovitim isplatama plaća i svim ostalim beneficijama potiču zadovoljstvo radnika, što će u konačnici rezultirati zadovoljnim gostom, većom potrošnjom i njegovim ponovnim dolaskom u tu sredinu.
Granski sindikat je imao izvanredne odnose s bivšom ministricom turizma. Namjeravate li produbiti te odnose i da li ste se do sada sastali s predsjednicom sindikata Vesnom Dejanović?
Ministarstvo turizma je imalo vrlo korektne odnose s granskim sindikatom, kojeg kvalitetno i stručno vodi predsjednica Vesna Dejanović. Sindikat je vrlo važan u transformaciji vlasništva, pogotovo što mnogi vlasnici i poslodavci žele izbjeći zakon i na razne načine izigrati prava radnika kako bi povećali svoj profit i svoju zaradu. U tom djelu priče Sindikat je vrlo važan i imat će bezrezervnu potporu resornog ministarstva.
Podijelite na Facebooku