Naime, dugogodišnja, sada bivša predsjednica SSUTH-a Vesna Dejanović, nije prošla u izbornom postupku za predsjednicu Sindikata jer nije dobila dovoljan broj glasova zastupnika na Kongresu. Za vršitelja dužnosti predsjednika Sindikata izabran je Eduard Andrić, dotadašnji tajnik Sindikata i regionalni povjerenik 4. i najveće sindikalne regije STUH-a. Htjeli smo čuti "iz prve ruke" što se to na Kongresu dogodilo, kako se Edi snašao u ulozi v.d. predsjednika, što se promijenilo i što se mijenja u njegovom i u radu Sindikata i što nas sve u budućnosti čeka. Edi je bio spreman na razgovor, vedar i dobro raspoložen, usprkos brojnim obvezama koje su taj dan još bile pred njim. A ne može se reći ni da je bio škrt na riječima....

Galeb: kako ocjenjueš događanja na kongresu?

Sve kongrese, pa tako i naš, uz znanu činjenicu da je kongres najviši organ sindikata, treba shvatiti i kao značajne događaje koji nakon mandatnog razdoblja, omogućavaju sumiranje postignutih rezultata, iznošenje programa kandidata, iskazivanje želja i razmišljanja članstva putem izabranih zastupnika, usvajanje zaključaka i deklaracija, te davanje podrške određenom predsjedničkom kandidatu i njegovom programu najdemokratičnijom metodom - tajnim glasovanjem.
Volju članstva ne bi trebalo komentirati, a događanja na Kongresu predstavljaju iznenađenje samo onima koji nisu bili upoznati sa slijedom događanja u razdoblju koje je prethodilo Kongresu.

Osobno bih se složio s ocjenom događanja na Kongresu novinarke "Novog lista" Gabrijele Galić iz čijeg bih članka citirao samo jedan pasus: "I tako su turistički radnici organizirani u sindikat pokazali kako od sindikalnog obrazovanja tijekom godina i te kako ima koristi. Prije svega, naučili su svoja vlastita razmišljanja ne skrivati, već ih izreći tamo gdje je to potrebno, na sindikalnom kongresu".

Galeb: kako se snalaziš u ulozi predsjednika? koliko je dodatnih obaveza? stigne li se sve obaviti, uzevši u obzir činjenicu da si i regionalni povjerenik stuh-a?

Uloga vršitelja dužnosti predsjednika Sindikata dodijeljena mi je odlukom zastupnika 7. Kongresa SSUTH-a, a ja sam je svojevoljno prihvatio. Svjestan sam obveza i odgovornosti koje pretpostavlja ta funkcija, a kako sam po svojoj prirodi osoba koja sve preuzete obveze nastoji izvršiti najbolje što može, poziciju čelnog čovjeka Sindikata smatram nastavkom tekućih poslova, te novim izazovom i normalnim slijedom mog sindikalnog djelovanja i aktivnosti u prethodnom desetljeću.

Suvišno je spominjati broj obveza koje je naša bivša predsjednica imala kao predsjednica SSSH, predsjednica SSUTH, te dopredsjednica IUF-a. Kao tajnik Sindikata u prethodnom mandatu, a sukladno odredbama našeg Statuta, često sam bio u poziciji da mijenjam predsjednicu u njenoj odsutnosti. Stoga ulogu predsjednika još uvijek ne doživljavam kao neki veliki preokret u odnosu na svoje dosadašnje djelovanje i način rada.

Obveze i rokove njihovog izvršenja uvijek planiram, ali u sindikalnom poslu se uz planirane, svakodnevno rađaju i neplanirane obveze. Bitno je odrediti prioritete po važnosti i hitnosti, te ne zaboraviti izvršiti i zadatke čije rješavanje je zbog nedostatka vremena odgođeno. Davno sam shvatio i prihvatio normalno, ljudskom rodu svojstveno razmišljanje: "Moj problem je najvažniji i ne uvažavam nikakav razlog odgađanja njegovog rješavanja". Zato sam od trenutka izbora svakodnevno na terenu i ne razmišljam o broju obveza, već o najučinkovitijem načinu rada koji će postojeće probleme riješiti.

Oni koji su upoznati s mojim načinom rada, znaju da sam dostupan u bilo koje doba dana, da subote i nedjelje prečesto provodim u uredu i da u pravilu zaboravim da je korištenje godišnjeg odmora neotuđivo pravo svakog radnika (što za sindikalistu nije nimalo pohvalno). Možda se neki neće složiti sa mnom u tvrdnji da sindikalni posao dobro može obavljati samo osoba koja taj posao voli, ali ta ljubav obveze svodi na neodoljivi izazov, a njihovo uspješno rješavanje rezultira neizrecivim unutarnjim zadovoljstvom koje je izvor dodatne energije potrebne za daljnji nastavak zahtjevnog sindikalnog rada. Budući da sam ponovno izabran za regionalnog povjerenika 4. sindikalne regije svjestan sam da obnašajući dvije funkcije neću biti u stanju odgovoriti svim obvezama. Međutim, kako regija ima i dva područna povjerenika s kojima sam uvijek radio timski, oni će do održavanja izvanrednog Kongresa preuzeti veći dio mojih regionalnih obveza.

Galeb: hoće li biti promjena u radu sindikata? nastavlja li sindikat istim smjerom ili se planiraju bitniji zaokreti u radu do izvanrednog kongresa?

Kao vršitelj dužnosti predsjednika, a do izbora predsjednika na Izvanrednom kongresu koji će se najvjerojatnije održati u mjesecu studenom, nemam namjere predlagati radikalne promjene u radu našeg sindikata. Uvijek postoji mogućnost da u demokratski provedenim izborima predsjednik bude netko drugi, pa bi u odnosu na tu osobu bilo nepošteno da joj ja kao vršitelj dužnosti nametnem promjene u načinu rada i djelovanju sindikata. Normalno, da će se u razdoblju do kongresa pojaviti potreba da predložim usvajanje nekih odluka koje će u određenom segmentu rada ili djelovanja sindikata donijeti promjene, ali svaka namjeravana odluka zahtjeva konzultaciju članova kolegija i odluku Predsjedništva.

Galeb: znači li to da je odluka već pala - kandidirat ćeš se za predsjednika na izvanrednom kongresu?

Predsjedništvo će na jednoj od narednih sjednica donijeti odluku o održavanju Izvanrednog kongresa, te mjestu i datumu njegova održavanja. Iako pozivanje na Izvanredni kongres nema propisani vremenski rok u odnosu na dan održavanja, nastojati ću osigurati dovoljno vremena za provedbu pretkongresnih kandidacijskih aktivnosti u svim podružnicama i regijama našeg sindikata.
Bez lažne skromnosti očekujem da ću biti jedan od kandidata, a kandidaturu ću prihvatiti jer smatram kako imam dovoljno iskustva, volje i znanja za obnašanje te zahtjevne funkcije. Ujedno, uvažavajući osobe koje stoje iza kandidature, njihovo iskazano povjerenje shvaćam kao čast i neupitnu obvezu.

Galeb: kakav program rada nudiš za slijedeće mandatno razdoblje? Koji su prioriteti i glavni ciljevi STUH-a?

Dovoljno dugo sam u ovom sindikatu suočen s problemima koji opterećuju djelatnost ugostiteljstva i turizma, a samim time i radnike, naše članove. Poznato mi je i sve ono što u hotelima i ostalim društvima proživljavaju zaposleni. Rješavanje tih problema naš je zadatak, a što je realno moguće izvršiti, kojim redoslijedom i kojim metodama, treba biti sadržano u Programu rada kojeg ću ponuditi Kongresu kao kandidat.

Predsjedništvo je u bivšem sazivu donijelo više značajnih odluka čija je realizacija itekako bitna za naše članove. Najvažnijim zadatkom smatram otpočinjanje pregovora s Hrvatskom udrugom poslodavaca - Udrugom ugostiteljstva i turizma, o donošenju tarifnog priloga Kolektivnog ugovora ugostiteljstva, te uspješno okončanje tih pregovora. Nadalje, treba insistirati da radna grupa sindikata, resornog ministarstva i poslodavaca što prije započne raditi na izradi standarda rada, koji bi kao zakonski ili podzakonski akt Zakona o ugostiteljstvu obvezivali poslodavce.

U kolektivnom pregovaranju na nižim razinama, zadatak nam je sačuvati stečena prava i povećati plaću naših članova, kako u prosjeku ne bi zaostajala za prosjekom plaća u gospodarstvu. Namjera mi je predložiti Predsjedništvu da donese odluku o održavanju okruglog stola na temu - "Posebni ugovori o radu" čiji je krajnji cilj prekid sve učestalije prakse sklapanja takvih ugovora koji, istina, radnicima uvećavaju plaću, ali im umanjuju ili isključuju ostala prava ugovorena kolektivnim ugovorima.

Na Vijeću SSSH otvorio sam pitanje zlouporabe ugovora o radu na određeno vrijeme, zaključivši da od središnjice očekujem aktivnosti kojima bi se spriječilo da u bliskoj budućnost nitko od radnika neće više imati ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Informiranju članova unutar naše udruge, ali i informiranju javnosti putem medija i WEB stranice, pridajem izuzetan značaj. Naše sindikalno glasilo "Galeb" treba se sadržajem prilagoditi zahtjevima i željama članstva. Potrebno je stvoriti uvjete da "Galeb" postane redoviti mjesečnik koji će donositi aktualne i svježe vijesti iz naših regija i pripadajućih im podružnica. To znači da će doživjeti izvjesne promjene u uređivačkoj politici, a slične će promjene obuhvatiti i WEB stranicu našeg sindikata.

Stalna edukacija članstva, povjerenika i zaposlenih, putem seminara, radionica, okruglih stolova, tematskih koordinacija……, naše je opredjeljenje koje je na žalost u prethodnom razdoblju bilo zanemareno, a što se u narednom razdoblju treba promijeniti. Namjera mi je osposobiti program za praćenje evidencije članstva i izradu novih članskih iskaznica. Povećanje broja naših članova stalni je i jedan od najvažnijih zadataka svih nas, od svakog pojedinog člana do predsjednika. Brojčano jak sindikat, uz izgrađenu infrastrukturu na terenu, uz rad stručnih osoba i primjene njihovog znanja, pretpostavka je izgradnje još respektabilnijeg Sindikata turizma i usluga koji će odgovoriti svim zahtjevima članstva, pa i pitanjima o mogućnosti smanjenja visine članarine.

Veliki dio problema možemo sami riješiti unutar svog sindikata, ali treba priznati i izgraditi svijest da bez zajedništva okrunjenog snažnom i kvalitetnom središnjicom, članstvo danas ne može od nas očekivati rješavanje krupnih globalnih problema na razini države danas, a Europske Unije sutra. Često spominjani sindikalni integracijski procesi nažalost su ostali pukim otrcanim parolama, a pokušaji rijetkih pojedinaca da u tom smjeru naprave iskorak bez temeljite pripreme i pridobivanja šire podrške, zaprijetili su daljnjim dezintegracijskim procesima na hrvatskoj sindikalnoj sceni.

Zadatak našeg sindikata je zajedno s ostalim sindikatima udruženim u SSSH utvrditi što očekujemo od te, zasada neprikosnoveno najjače i najkvalitetnije središnjice, dijagnosticirati njene bolesti, pronaći odgovarajući i učinkoviti lijek, te prvenstveno integracijama srodnih sindikata unutar naše kuće, pokrenuti integracijski kotač u vlastitom dvorištu.

Međunarodna suradnja sa sindikalnim asocijacijama čiji smo punopravni članovi mora se nastaviti i unaprijediti. Pred nama je previše izazova koji prijete umanjivanjem već ionako umanjenih radničkih prava u našoj državi, da bismo mogli sebi dozvoliti bavljenje samima sobom. Vrijeme bi nas zasigurno pregazilo, a sindikalni članovi i generacije mladih koje tek dolaze na tržište rada nikada nam ne bi oprostili što zbog međusobnih razmirica propuštamo i prepuštamo drugima rješavanje aktualnih životnih problema.

Galeb: po čemu će se tvoj rad razlikovati od rada bivše predsjednice?

Bivša predsjednica ima nesporne zasluge prvenstveno kada je riječ o osnivanju i ustroju našeg sindikata, sindikalnom obrazovanju, postignutoj kvaliteti rada, međunarodnom ugledu.. Dugo smo radili kao složan tandem, a razmimoilaženje u stavovima dogodilo se nakon donošenja Odluke o pokretanju inicijative za izlazak iz SSSH.

Svi mi imamo dobre i loše strane, razlikujemo se po izgledu, karakteru, sposobnostima, razmišljanjima…… Teško mi je sada definirati razlike mog i rada bivše predsjednice. Vjerujem da će odgovor na to pitanje, nakon proteka određenog razdoblja, najbolje dati moji suradnici i članstvo.

Ono što mogu sa sigurnošću ustvrditi je, da će mi kao i do sada, na prvom mjestu biti član sindikata. Zbog njega Sindikat i postoji, da nema njega ne bi bilo ni predsjednika ni ostalih sindikalnih dužnosnika, da on ne odvaja sindikalnu članarinu od svoje plaće, nitko od zaposlenih u sindikatu plaću ne bi primao.

Upravo zbog navedenog opredjeljenja ne prihvaćam da se u Sindikatu bavimo sami sobom. Naš isključivi zadatak je baviti se članom, njegovim potrebama i zaštitom njegovih radnih i socijalnih prava. Maksimalno ističem nespornu činjenicu da smo svi mi sindikat. Sindikat se ne smije poistovjećivati s jednom osobom, stvaranje kulta ličnosti je negativno, jer, između ostalog, tada svi očekuju kako će ta osoba čarobnim štapićem riješiti sve probleme. Problemi se rješavaju zajedničkim naporima, radom i učešćem svih nas, i jedino takav pristup jamči uspjeh. Moj način rada je manje-više poznat. Nisam konfliktna osoba, uvažavam svačije mišljenje i prihvaćam stavove i odluke većine. Osobu cijenim zbog njenih ljudskih vrlina i vrijednosti, a ne zbog titule ili trenutne funkcije. Volim čuti i primiti dobronamjerne kritike, jer smatram da nitko nije savršen i da onaj tko radi i griješi. Ne opterećujem se nebitnim sitnicama, a na radnom mjestu očekujem i tražim suradan i kolegijalni odnos, vjernost, zalaganje i stručnost.

Bez obzira na to hoću li u Sindikatu raditi kao povjerenik, tajnik ili predsjednik, ja ostajem "ja".

Galeb: i za kraj, reci što ako na izvanrdenom kongresu budeš izabran za predsjednika - ostaješ li i dalje regionalac ili će taj posao preuzeti netko drugi? I gdje će ti biti ured: u Zagrebu ili u Splitu?

Bio sam u situaciji da kao regionalni povjerenik 4. Sindikalne regije odlukom Predsjedništva prihvatim i 3. Sindikalnu regiju. Nakon izbora za tajnika, nastavio sam obnašati i poslove regionalnog povjerenika. U oba slučaja, zadaci su se izvršavali na vrijeme i koliko ja znam, nije bilo primjedbi s terena. Međutim, moj radni dan trajao je daleko duže od normalnog i uskoro sam shvatio da sam se na svoju žalost, u potpunosti odrekao slobodnog vremena.

Nakon eventualnog izbora za predsjednika, u dogovoru s koordinacijom povjerenika 4. Sindikalne regije, predložio bih Predsjedništvu novu osobu za regionalnog povjerenika.

I nakon mog izbora za tajnika bilo je nekih polemika o mjestu mog rada. Mislim da je proteklo vrijeme pokazalo da je najmanje bitno gdje tko sjedi, s tim više što mi je ta dužnost najmanje omogućavala sjedenje u uredu. Moj stav je da i mjesto predsjednika pretpostavlja rad s članstvom i podružnicama. Sigurno je da ću u Uredu Predsjedništva provoditi daleko više vremena, odnosno onoliko koliko bude potrebno, što je evidentno i nakon mog izbora za vršitelja dužnosti. Bitno je imati ekipiran Ured Predsjedništva s osobama koje će kvalitetno obavljati svoje radne zadatke i besprijekornu suradnju s tajnicom, odnosno tajnikom koji sukladno odredbi Statuta zamjenjuju predsjednika u njegovoj odsutnosti.

Moj je stav, a kojega već primjenjujem u radu, da se sve obveze ne smiju usmjeriti na jednu osobu. Na pozive na raznorazna događanja, sastanke, skupove, sastanke u inozemstvu..., neću se uvijek odazivati ja, već će na iste biti upućivani netko od zaposlenih u Uredu Predsjedništva, regionalni i područni povjerenici, odnosno povjerenici sindikalnih podružnica.

Današnje mogućnosti komunikacije i razmjene informacija, uz činjenicu da se udaljenost od Splita do Zagreba prelazi automobilom za 3 sata, u potpunosti isključuju nečije argumente o potrebi da predsjednik sjedi u Uredu Predsjedništva. Prošloga tjedna ponedjeljak sam proveo u Trogiru, utorak u Poreču, srijedu u Rijeci, četvrtak u Cavtatu, a petak u Zagrebu.
Ured je funkcionirao, a moja komunikacija s v.d. tajnice i zaposlenima u Uredu, odvijala se besprijekorno.

• Naslovnica |
• Povratak |
• Vrh stranice