nedjelja, 20. svibnja 2012.

 

U sklopu obveza usuglašavanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, Hrvatski sabor na sjednici održanoj 2. srpnja 2008.g. donio je Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme zaposlenosti. Zakon je stupio na snagu i njegova primjena započela je 1. siječnja 2009. godine.
Jedna od najvažnijih promjena u Zakonu odnosi se na drugačiji način određivanja visine i vrijeme trajanja novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, te obustava i prestanak prava na tu naknadu.


Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci radnog staža u posljednja 24 mjeseca. Kao vrijeme provedeno na radu smatra se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju, odnosno rodiljnom , roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće po propisima o zdravstvenom osiguranju.
Da bi stekla pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba dužna je prijaviti se i podnijeti zahtjev nadležnom zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, bolovanja, rodiljnog , roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta.


Osnovicu za utvrđivanje novčane naknade za nezaposlene osobe od 1.1.2009. čini prosjek obračunate plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, ostvarene u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, u što ne ulaze naknade plaće ostvarene po posebnim propisima, npr. bolovanje na teret HZZO. Za prvih 90 dana korištenja novčana naknada iznositi će 70 posto, a za preostalo razdoblje 50 posto od osnovice za utvrđivanje novčane naknade.
Nezaposlene osobe koje ostvaruju pravo na isplatu naknade sve do novog zaposlenja ili nastupa okolnosti utvrđenih u članku 48. Zakona, npr. ispunjenje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu, ili ostvare obiteljsku mirovinu ili invalidsku mirovinu, imaju pravo na naknadu za prvih 12 mjeseci kao i ostale nezaposlene osobe koje ostvaruju pravo na naknadu, a nakon 12 mjeseci 40 posto.


Zakon je limitirao maksimalni iznos naknade za vrijeme nezaposlenosti tako da taj iznos, za prvih 90 dana korištenja ne može ipak biti veći od 70 posto, a za preostalo vrijeme korištenja više od 50 posto iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini. Pa tako maksimalni iznos naknade za prvih 90 dana u ovoj godini, do službene objave podataka o visini prosječne isplaćene plaće u gospodarstvu za 2008.g., iznosi 3.388,70 kn, za preostalo vrijeme korištenja to je 2.420,50 kn., a nakon 12 mjeseci 1.936,40 kn.

Vrijeme trajanja prava na isplatu novčane naknade je slijedeće:

  • 90 dana ako je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine
  • 120 dana ako je provela na radu više od 2 godine
  • 150 dana ako je provela na radu više od 3 godine
  • 180 dana ako je provela na radu više od 4 godine
  • 210 dana ako je provela na radu više od 5 godina
  • 240 dana ako je provela na radu više od 6 godina
  • 270 dana ako je provela na radu više od 7 godina
  • 300 dana ako je provela na radu više od 8 godina
  • 330 dana ako je provela na radu više od 9 godina
  • 360 dana ako je provela na radu više od 10 godina
  • 390 dana ako je provela na radu više od 15 godina
  • 420 dana ako je provela na radu više od 20 godina
  • 450 dana ako je provela na radu više od 25 godina.

 

Ukoliko je nezaposlena osoba provela na radu više od 32 godine ostvaruje pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja odnosno do nastupanja okolnosti iz čl. 48. Zakona.


Na zahtjev nezaposlene osobe može se izvršiti jednokratna isplata cjelokupnog iznosa naknade na koju ostvaruje pravo, pod uvjetom da će ta sredstava koristiti radi zapošljavanja, samozapošljavanja i volontiranje prema propisima o radu.
U odnosu na prethodni Zakon, ovim Zakonom nezaposlene osobe kojima je radni odnos prestao zbog poslovno i osobno uvjetovanih razloga više ne ostvaruje pravo na jednokratni dodatak u slučaju da su kod zadnjeg poslodavca provele na radu 20 i više godina. Ovime su svakako oštećeni stariji radnici kojima nezaposlenost predstavlja ionako puno veći problem nego mlađima. Prigovor koji je zbog toga Saveza samostalnih sindikata Hrvatske uputio predlagačima i donositeljima Zakona, nažalost nije prihvaćen.


Osim uvjeta određenog roka trajanja radnog odnosa, te roka obveze prijave na zavod, vrlo je bitno znati da i nadalje treba ispunjavati uvjet načina prestanka radnog odnosa. Pa tako i nadalje pravo na novčanu naknadu ne ostvaruju osobe kojima je radni odnos prestao na njihov zahtjev, osim u slučaju izvanrednog otkaza uzrokovanog ponašanjem poslodavca, pisanim sporazumom s poslodavcem, zbog povreda obveza iz radnog odnosa, zbog izdržavanja kazne zatvora dulje od tri mjeseca, zbog nezadovoljavanja na probnom radu ili pripravničkom stažu.


Pravo na mirovinsko osiguranje ima ona nezaposlena osoba koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti i koja ispunjava uvjet godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu, dok ne stekne prvi uvjet mirovinskog staža za starosnu mirovinu, ali najdulje u trajanju od 5 godina.

Znatno su pooštrene obveze prema nezaposlenoj osobi u odnosu na obvezu prihvaćanja novog zaposlenja izvan okvira svoje stručne spreme. Tako stručna sprema više nije od ključnog utjecaja na ponudu novog zaposlenja, već bitnu ulogu imaju psihofizičke sposobnosti nezaposlene osobe. Na bazi ocjene psihofizičkih sposobnosti nezaposlenoj osobi moći će se ponuditi puno šira lepeza radnih mjesta. Ukoliko ona ponuđena radna mjesta ne prihvati, nakon 12 mjeseci briše se iz evidencije nezaposlenih osoba i prestaje joj pravo na novčanu naknadu. Ovime se postiže cilj - smanjenje registrirane nezaposlenosti. Da li će to značiti i realno smanjenje nezaposlenosti ostaje otvoreno pitanje za blisku budućnost.
Ono što je ključno za sve nezaposlene osobe jest činjenica da je došlo do povećanja iznosa naknade za vrijeme nezaposlenosti za prvih 90 dana korištenja, ali je skraćeno vremensko trajanje korištenja tog prava iz razloga što se u rok uračunavaju i nedjelje. Uz to, znatno su pooštreni uvjeti za stjecanje statusa nezaposlene osobe.