Da podsjetimo, u siječnju 2010.
godine započela je provedba projekta "Mladi na tržištu rada" u
okviru IV. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)
"Razvoj ljudskih potencijala". Projekt provodi konzorcij predvođen
njemačkim partnerom GOPA Consultants Ltd., dok je partner na
projektu Hrvatski zavod za zapošljavanje. Na predstavljanju su
govorili/e: Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje, Mike Chambers, voditelj projektnog tima, Sanja
Crnković Prozaić te Branka Meštrović, konzultantice u sklopu
projekta.
Opći cilj projekta je smanjenje nezaposlenosti mladih, a njegova
svrha je promoviranje i poticanje zapošljavanja mladih na
regionalnoj razini kroz kreiranje i provedbu aktivne politike
tržišta rada, uvažavajući pri tom partnerski pristup. Hrvatski
zavod za zapošljavanje je organizirao okrugli stol na kojem su
predstavljeni rezultati istraživanja stavova mladih nezaposlenih
osoba i poslodavaca provedenog u sklopu projekta "Mladi na tržištu
rada" u osam županija za koje je utvrđeno da imaju najizraženije
probleme s nezaposlenošću mladih, a to su: Vukovarsko - srijemska,
Požeško - slavonska, Virovitičko - podravska, Koprivničko -
križevačka, Međimurska, Splitsko - dalmatinska, Ličko -
senjska, Šibensko - kninska.
Stopa nezaposlenih mladih u Hrvatskoj u 2009. godini iznosila je 25 posto, što je znatno više od prosjeka EU koji iznosi 19,6 posto, te je potrebno uložiti velike napore u razvoj mogućnosti zapošljavanja mlade populacije. Opći cilj projekta je smanjenje nezaposlenosti mladih na regionalnoj razini kroz poticanje zapošljavanja mladih i implementaciju aktivnih politika tržišta rada. Biti će izrađen opći naputak svim relevantnim stranama u ovom projektu - poslodavcima, hrvatskoj Vladi, te mladim nezaposlenim osobama.
Dok se mlade radnike bude smatralo uzgrednom, povremenom i općenito nekvalificiranom radnom snagom, jasno je kako će poslodavci i dalje smatrati da su mladi preskupi u odnosu na vrijednost koju stvaraju. Međutim, kada bi ih se više koristilo u skladu s njihovim potencijalom, tada bi se njihove plaće mogle smatrati ulaganjem i dobrom investicijom u buduću produktivnost s tendencijom poboljšanja, a ne samo troškom i teretom.
Podijelite na Facebooku