24.02.2017

Izmjene zakona ujedinile sindikate i poslodavce:

Zagreb, 22.02.2017., 12:02
Autor: Dubravka Blaško


Izmjenama Zakona o poticanju zapošljavanja između ostalog je smanjena i naknada stalnim sezoncima. "Ministar Ćorić to ide prezentirati u javnosti kao neku dobru mjeru, i čovjeku koji ima zdrave oči i vidi da je nešto crno, tvrdi da je to bijelo. Ove su mjere donesene bez razmišljanja, bez izrade procjene njihovih učinaka, ušlo se doslovno grlom u jagode", kaže predsjednik STUH-a Eduard Andrić.
 
Izmjene Zakona o poticanju zapošljavanja, usvojene prošlog tjedna u Hrvatskom saboru, već su izazvale burne reakcije u javnosti. Uz ograničenja koja se uvode za one koji bi htjeli koristiti mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, a koji sada, između ostalog, više neće moći biti stariji od 30 godina, problemi čekaju i buduće stalne sezonce.
"Znamo što u ovom trenutku znači turizam za BDP i zaposlenost u Hrvatskoj - više od 100.000 ljudi radi u turističkoj sezoni. Sada je pitanje koji će to ljudi biti. Morat ćemo ići na uvoz radne snage, a pitanje je koga ćemo dobiti, Rumunje, Bugare, jer i Bosanci su shvatili kakvo je stanje u Hrvatskoj."
Ova mjera, kojom se poslodavci potiču da zaposle osobe koje kod njih rade kao sezonci i pokazali su se kao kvalitetni radnici pa bi ih htjeli zadržati i u idućim godinama, a kojom se i tim radnicima osiguravaju određena prava, kao što je produženo mirovinsko osiguranje i novčana naknada za period kad ne rade, uvedena je u ovom opsegu 2013. godine.
Da bi stekli status stalnog sezonca, radnici su morali kod istog poslodavca odraditi najmanje šest mjeseci, nakon čega su imali pravo na zdravstveno, mirovinsko i novčanu naknadu u idućih šest mjeseci. Osnovica za naknadu bio je tromjesečni prosjek bruto primanja. Prva tri mjeseca radnik je primao 60 posto tog iznosa, a preostala tri upola manje.

"Sada više u sezoni neće imati tko kuhati"

Izmjenama zakona sada je određeno kako "najviši iznos novčane pomoći za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70 % (3964,80kn), a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35 % iznosa prosječne neto plaće (1982,40kn) isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama RH u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku", odgovorili su iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava na upit DNEVNIK.hr-a.
"Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50 % iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom (1310,40kn). Stalni sezonac ostvaruje pravo na novčanu pomoć samo pod uvjetom da Hrvatski zavod za zapošljavanje poslodavcu odobri i sufinancira troškove produženog mirovinskog osiguranja u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja.
Uvjet sufinanciranja troška produženog mirovinskog osiguranja postavljen je kao garancija da će poslodavac i narednu sezonu vratiti radnika na rad. Međutim, onim poslodavcima koji ne žele da im Zavod sufinancira troškove produženog mirovinskog osiguranja omogućit će se ulazak u mjeru kroz minimalni postotak financiranja, kao i definirati fleksibilniji uvjeti koje isti moraju ispuniti za sufinanciranje ovog troška (po uzoru na dosadašnju praksu)", dodaju iz ovog ministarstva.
O ovim smo izmjenama razgovarali i s Vladimirom Jeličićem, stalnim sezoncem koji tijekom sezone radi u turističkoj agenciji na moru, te ga pitali što misli o njima te kakve posljedice očekuje. "Čini mi se da ovime žele srezati kuhare i ostale s natprosječnim primanjima koji su bili prijavljeni na sezonca pa su im onda i naknade velike, jer se naknada izračunava na osnovu prosjeka zadnje tri plaće. Da meni smanje naknadu sa šest na dvije i pol tisuće kuna, stvarno ne znam što bih napravio. Sad više u sezoni neće imati tko kuhati", istaknuo je Jeličić.
Dodao je i kako zbog tih silnih mijenjanja propisa i među samim zaposlenicima Zavoda vlada zbrka. "Ne bi škodilo da se odluče za nešto i onda to naprave kako treba. Toliko o smanjenju birokracije."
Recentne zakonske izmjene za DNEVNIK.hr komentirao je i Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske: "Te su mjere odmah kod nas izazvale reakciju. Očekivali smo da će Vlada kao socijalne partnere pozvati sindikate i poslodavce, da ćemo sjesti i argumentirano pričati o tim mjerama, procijeniti njihove učinke. Nažalost, sve je bilo svedeno na to da je sazvan saborski Odbor za rad, bio sam na tom odboru, kojim je predsjedavao gospodin Mrsić. Tamo su, normalno, izneseni naši argumenti protiv ovakvih promjena, međutim na kraju je glasačka mašina odradila svoj posao. Vidjeli smo to i u Saboru, bez obzira na primjedbe koje su dane".
Istaknuo je kako je hrvatski turizam lani imao velikih problema s radnom snagom, odnosno pronalaženjem radne snage, pogotovo kvalitetne. "Ove je godine to još izraženije. Razgovarao sam s nekim poslodavcima i kažu kako nisu sigurni da će osigurati radnu snagu za odrađivanje sezone. Činjenica je da mladi napuštaju Hrvatsku, od Slavonije pa nadalje, jer nemaju pravnu sigurnost po pitanju rada u ovoj djelatnosti - poslodavci teže tomu da otkažu što više ugovora na neodređeno i da radnu snagu svedu na ugovore o sezoni, za onih 4,5 mjeseci. Normalno da mladi čovjek razmišlja o tomu kako će preživjeti ostatak godine."
Kazao je i kako podaci iz ugostiteljskih škola pokazuju da je sve manje zainteresiranih za školovanje u ovoj djelatnosti, jer su ljudi svjesni da to nije zanimanje koje će im sutra donijeti sigurnost, "oni su kao sezonci građani drugog reda".
"Prošle godine sklopljeno je 1800 ugovora sa stalnim sezoncima, a tu je mjeru koristilo ukupno oko tri tisuće ljudi. Problem je sada i što veći dio ljudi koji je odrađivao prošlu sezonu još uvijek nije dobio od Zavoda ovu naknadu, koja je već po starim propisima trebala biti isplaćena, nego im je rečeno da će to biti tek u travnju. To je neozbiljno u odnosu na te radnike.

"Ministar je izvukao pojedinačni slučaj"

Prosječna neto plaća u ovoj djelatnosti je oko 4100 kuna, to je prosjek za tzv. bijelo osoblje, izuzeti su menadžerski i direktorski ugovori. Mislim da je ministar rada Tomislav Ćorić, navodeći kako su isplaćivane naknade od šest tisuća kuna, izvukao pojedinačni slučaj između ovih tri tisuće stalnih sezonaca. Moguće je da se radilo o nekom specijalisti kuharu, koji je sklopio takav ugovor i koji je onda imao plaću 14, 15 tisuća kuna. Kad gledamo naše plaće, najbolji je primjer Valamar, gdje se one kreću oko 8, 9 tisuća kuna za kuhare, recepcionare, itd. Iz ničega ne može proizaći nešto što je on rekao.
Naknade su bile daleko niže od iznosa koje spominje ministar. Ti jadni ljudi rade za niske plaće, zato i bježe van iz Hrvatske. I poslodavci su sada dovedeni u poziciju da će malo njih sklapati ovakav ugovor, jer sada moraju preuzeti i ovo produženo mirovinsko, a pitanje je i troškova prijevoza, koji su dosad išli na teret Zavoda. Sada bi to trebao platiti poslodavac, a nitko radniku ne garantira da će on to doista i učiniti. Poslodavac po Zakonu o radu nema tu obvezu, to regulira kolektivni ugovor."

Naveo je i kako je cilj strategije razvoja hrvatskog turizma rast konkurentnosti, i to prvenstveno na osnovu kvalitete usluge, a ovim izmjenama zakona praktički se radi suprotno.
"Ministar Ćorić to ide prezentirati u javnosti kao neku dobru mjeru, i čovjeku koji ima zdrave oči i vidi da je nešto crno, tvrdi da je to bijelo. Ove su mjere donesene bez razmišljanja, bez izrade procjene njihovih učinaka, ušlo se doslovno grlom u jagode. Već na prvom sastanku s gospodinom Zdravkom Marićem, ministrom financija, kad smo razgovarali o PDV-u u ugostiteljstvu, rekao sam da pilamo zlatnu granu na kojoj sjedimo, jer znamo što u ovom trenutku znači turizam za BDP i zaposlenost u Hrvatskoj - više od 100.000 ljudi radi u turističkoj sezoni. Sada je pitanje koji će to ljudi biti. Morat ćemo ići na uvoz radne snage, a pitanje je koga ćemo dobiti, Rumunje, Bugare, jer i Bosanci su shvatili kakvo je stanje u Hrvatskoj."
Na pitanje planiraju li neke aktivnosti po ovom pitanju, Andrić je kazao: "Vidjet ćemo kako će se razvijati situacija, razgovarao sam i s poslodavcima i zajedno ćemo izvršiti pritisak na resorno ministarstvo. Iako je ministar Gari Capelli kazao kako je otvoren za razgovor te da se ni on ne slaže s ovakvim mjerama, on je tek jedan član Vlade; njegov stav može biti negativan, ali glasačka mašina odradi svoje ako je to netko zacrtao.
Pokušavat ćemo i dalje vršiti pritisak, i u javnosti te kod radnika, a ako vidimo da to stvarno ide u krivom smjeru i da će naši radnici u ovoj djelatnosti doći u poziciju da više ne mogu očekivati kruh u Hrvatskoj radeći kao konobari, kuhari, recepcionari, onda ćemo stvarno morati poduzeti neke sindikalne akcije".
Istaknuo je i kako imaju podršku poslodavaca. "Ja sam sindikalist koji uvijek tvrdi da su poslodavci naš socijalni partner. Ako poslodavcu dobro ide, i sindikat ima temelja tražiti povećanje radničkih prava i primanja. Meni smeta što država ne želi priznati koji je osnovni razlog ovakvog ponašanja, a to je nedostatak proračunskih sredstava. Jasno je da se to radi zbog toga. Da u nekim stvarima popuste, kroz dvije, tri godine državna blagajna bi se daleko više napunila nego ovakvim mjerama."

Kolektivni ugovori

  • KOLEKTIVNI UGOVOR UGOSTITELJSTVA 2015. -pročišćeni tekst za NNPreuzmi
  • Odluka o proširenoj primjeni KUUPreuzmi
  • Odluka proširenje Dodatka I. KU ugostiteljstvaPreuzmi
  • KOLEKTIVNI UGOVOR UGOSTITELJSTVAPreuzmi

Anketa

Jeste li zadovoljni radom vašeg sindikalnog povjerenika?
Pogledajte ostale ankete