subota, 19. svibnja 2012.

 

S obzirom na sve goru ekonomsku i socijalnu situaciju i sve strože mjere štednje koje europski lideri nameću kao jedino rješenje, EKS poziva na decentralizirani Europski dan akcije 29. veljače, uoči sastanka Europskog vijeća 1. i 2. ožujka. Sindikati će mobilizirati i provoditi akcije diljem Europe s pozivom da radna mjesta i socijalna pravda budu u središtu političkih prioriteta.

Očekuje se da će Europsko vijeće u ožujku podržati novi međunarodni ugovor kojim bi bio prihvaćen fiskalni pakt dogovoren u prosincu prošle godine: ovim sporazumom bi fiskalna disciplina i mjere štednje bile ugrađene u Ugovore, ali i prenesene u nacionalno zakonodavstvo odnosno ustave. U isto vrijeme, stopa nezaposlenosti približava se rekordno visokim razinama u Europi. Prema procjenama Eurostata, u EU27 je u studenom 2011. bilo više od 23 milijuna nezaposlenih, od čega 5 milijuna mladih. Iako je sastanak Europskog vijeća 30. siječnja bio najavljen kao "summit zapošljavanja", značajnija zajednička akcija na razini EU opet je izostala, a provođenje mjera štednje još jednom je dobilo veću važnost od poticanja zapošljavanja i ekonomskog rasta.

S obzirom na nespremnost europskih političara da saslušaju argumente sindikata, Europska konfederacija sindikata predlaže organiziranje Europskog dana akcije 29. veljače, uoči summita, da se tako iskoristi prilika i pošalje snažna sindikalna poruka europskim liderima.

Sindikalna će delegacija stoga na Tripartitnom socijalnom summitu 1. ožujka naglasiti kao prioritete kvalitetu radnih mjesta, borbu protiv prekarnog rada i potrebu za socijalnom pravdom.


Uzevši u obzir različite sindikalne i nacionalne socijalno-ekonomske okolnosti, akcije mogu biti u različitom obliku: demonstracije, obustave rada, štrajkovi, skupovi, zabavne aktivnosti, dijeljenje letaka, aktivnosti na društvenim mrežama, umrežavanje, itd. Moguće su i prekogranične akcije. Slično, europski predstavnici mogu sudjelovati u raznim akcijama koje se organiziraju na nacionalnoj razini.

Mogu se koristiti slogani slični glavnoj temi: "Dosta je bilo! Alternative postoje! Za zapošljavanje i socijalnu pravdu!".
Zamišljeno je da nacionalno sindikalne organizacije i europske federacije prilagode glavnu temu sukladno svojim prioritetima, zadržavajući pritom zajedničku viziju i poruku. Nadalje, bitno je da se sve akcije organiziraju istoga dana.

Europska konfederacija sindikata će organizirati značajnu akciju u Bruxellesu 29. veljače i/ili 1. ožujka ispred zgrade Vijeća. Uskoro će, zajedno s belgijskim kolegama, odlučiti o kakvoj točno akciji će biti riječ.

EKS i fiskalni pakt

Europski sindikati se mobiliziraju kako bi rekli "Dosta je bilo!" Mjere štednje nisu jedini odgovor na krizu. Upravo suprotno, one izazivaju ogromnu socijalnu štetu. Na dnevnom redu summita bit će međudržavni ugovor čiji je jedini cilj rezanje javnog deficita u što je moguće većoj mjeri, bez obzira na socijalne posljedice.

Europsko vijeće je 8. i 9. prosinca odlučilo donijeti međudržavni ugovor kojemu je cilj jačanje proračunske discipline. Prema trenutnom prijedlogu, odredbe o ograničavanju javnog duga (60% BDP-a) i proračunskog deficita (na 0,5% BDP-a!) svaka bi država trebala ugraditi u vlastiti ustav. Vlade smatraju da će snaženje fiskalnih obveza vratiti povjerenje u tržišta i spasiti euro. Iza odluke su uslijedili intenzivni i polutajni pregovori s ciljem postizanja dogovora do kraja siječnja 2012. Proces pregovora zanemario je demokratsku kontrolu koja obično karakterizira svaku reformu Unije, posebno što Europski parlament nije uopće sudjelovao u ovom dogovoru. EKS osuđuje takav nedemokratski proces i njegove nedemokratske posljedice na nacionalnoj razini.

Europa ne može nastaviti s nametanjem mjera koje ne daju rezultata, koje države guraju dublje u krizu a građane u sve veće siromaštvo. Europski sindikati smatraju da taj ugovor mora sadržavati snažnu socijalnu komponentu. Uravnoteženi proračuni su nužni ali same mjere štednje samo povećavaju neravnoteže. Rješenje bi trebala biti politika poticanja ekonomije kroz investicije.
EU lideri griješe ako vjeruju da će novi Ugovor, bez pratećeg jačanja demokracije na razini EU - uključujući puno uključivanje socijalnih partnera na europskoj i nacionalnoj razini - i  bez bilo kakvih novih specifičnih obveza vezanih za euroobveznice i poreze na financijske transakcije vratiti ekonomski rast i riješiti problem dužničke krize. EU lideri ne smiju zamaskirati nova pravila o ekonomskom upravljanju u čisto tehničko pitanje.
EKS se protivi tom novom Ugovoru. Iako podržava zajednička pravila i ekonomsko upravljanje, ne podržava ova pravila jer smatra da će oslabiti Europu a ne ojačati je. Nadalje, novi Ugovor će potkopati podršku stanovnika procesu europskih integracija te će obuzdati rast i dovesti do daljnjeg porasta nezaposlenosti:
1) U nedostatku održivih investicija za rast, mjere štednje neće dovesti do rješenja krize eura i zapošljavanja, niti će vratiti povjerenje u financijska tržišta.
2) Odredba u nacionalnim ustavima ili zakonodavstvu o strogom poštivanju pravila o javnog deficitu samo će pogoršati sadašnju krizu.
3) Ponovno uspostavljanje uravnoteženih javnih računa zahtijeva dugoročni pristup uključujući pravedne politike oporezivanja, porez na financijske transakcije, suzbijanje poreznih prijevara i utaja, adekvatne intervencije Europske centralne banke i snažna kontrola financijskog sektora.
4) Potreba za ekonomskim upravljanjem koristi se kao sredstvo ograničavanja mehanizama pregovaranja i rezultata, napadajući pri tome sustave industrijskih odnosa i vrši pritisak prema dolje na razine plaća dogovorene kolektivnim ugovorima. EKS se aktivno suprotstavlja tim napadima koji će, kumulirani kroz više godina, uništiti socijalni model jedinstven u svijetu. Pogrešne i socijalno štetne njemačke inicijative kao što je Agenda 2010 ili povećanje dobi za odlazak u mirovinu ne bi trebale biti nametane drugim europskim državama.
5) Europske integracije, da bi ostvarile uspjeh, moraju biti pozitivan projekt koji udružuje socijalni napredak i više kvalitetnijih radnih mjesta. Upravo zbog toga EKS ponavlja svoj zahtjev za uključivanjem socijalnog protokola u europske ugovore.
Europi je potrebna drugačija ekonomska unija sa snažnom socijalnom dimenzijom, temeljena na sljedećim načelima:
Jasniji mandat Europske središnje banke. Njezin bi cilj trebao biti promicanje stabilnosti cijena uz punu zaposlenost i konvergenciju financijskih uvjeta država članica.
Djelomično rješavanje duga preko euroobveznica.
Klauzula o zaštiti plaća, uz puno poštivanje autonomije socijalnih partnera za kolektivno pregovaranje i sprečavanje da fiskalni pakt (ili eng. "fiscal compact") ulazi u područja plaća, kolektivnog pregovaranja, sustava određivanja plaća, kolektivnih akcija i organiziranja. Plaće nisu kočnica ekonomije već njezin motor.
Odredbe za očuvanje rasta: isključivanje javnih investicija koje podržavaju potencijalni rast iz "pravila o uravnoteženom proračunu"; suzbijanje poreznih prijevara i utaja, strukturalna uloga europskog socijalnog dijaloga kako bi se izbjeglo "slijepo" uvođenje rigidnih ekonomskih pravila koja bi naštetila ekonomiji.
Protokol o socijalnom napretku mora biti priložen europskim ugovorima kako bi se jamčilo poštivanje temeljnih socijalnih prava.

Izjava Radničke grupe Europskog ekonomskog i socijalnog odbora o nacrtima zaključka međudržavnog ugovora

Radnička grupa Europskog ekonomskog i socijalnog odbora u svojoj izjavi od 26. siječnja 2012. upozorila da se ekonomska situacija u EU pogoršava, a nezaposlenost raste, pogađajući posebno mlade ljude; da mjere štednje nepošteno pogađaju one koji nisu ničim izazvali krizu, posebice ranjive kategorije te da će te mjere izazvati samo recesiju koja će dodatno pogoršati postojeće stanje; poziva Vijeće da onemogući nastavak sličnih ponašanja špekulanata, koji države drže u šaci, a time zapravo njihove građane.
Radnička grupa posebno zahtijeva:
-    uvođenje euro-obveznica i oporezivanje financijskih transakcija,
-    davanje šire uloge Europskoj središnjoj banci u cilju promicanja rasta i zapošljavanja,
-    potpisivanje "europskog pakta" za rast i zapošljavanje,
-    uvođenje upravljanja s davanjem jedinstvenog glasa euru,
-    uvođenje istinske ekonomske, socijalne i financijske unije, na temelju solidarnosti među državama članicama.

Pripremila:
Dijana Šobota
izvršna tajnica za međunarodnu suradnju